O le auai fa’ale-sivi’ilai e foliga mai o se fua’upu tele, ae e amata mai i mea la’ititi. O lona uiga o le fa’alogo i fa’ai’uga o lo’o faia i lou nu’u — ma le filifili e auai pe a taua se mea ia te oe. O lenei taiala e ta’ita’i oe i le mea e foliga mai ai lea mea i Hawaii ma le mea e amata ai.

E le mana’omia se poto masani. E le mana’omia ona e iloa le auala e galue ai le malo e amata ai le auai. O le tele o mea e tatau ona e iloa, e te a’oa’oina pe a e auai atu.

O le a le mea e ta’ua o le auai fa’ale-sivi’ilai?

So’o se mea e feso’ota’i ai oe i fa’ai’uga fa’alaua’itele. O nisi fa’ata’ita’iga:

  • Auai i se fono a le komiti o le pitonu’u e fa’alogo ai i mea o lo’o talanoaina i lou eria
  • Tu’uina atu molimau tusitusia e uiga i se pili e te popole ai
  • Tusia se tusi i lou sui kauniseli e uiga i se mataupu fa’alotoifale
  • Palota i filifiliga a le setete ma le itumalo
  • Talanoa i ou tuaoi e uiga i mea o lo’o tupu i lou nu’u
  • Auai i se iloiloga fa’alaua’itele e fa’alogo, tusa lava pe e te le molimauina

O nei mea uma e faitauina. E le mana’omia ona e faia uma. Amata i le mea e te lagona e masani.

Le auala e galue ai le malo i Hawaii — mea muamua

E iai ni tulaga eseese o le malo i Hawaii e fai ai fa’ai’uga e a’afia ai lou olaga i aso ta’itasi. O le malamalama i le tasi ma le isi e fesoasoani ia te oe e iloa po’o fea e fa’atonu atu ai lou malosi.

Fono Fa’atulafonoina a le Setete

O le Fono Fa’atulafonoina a le Setete o Hawaii e fono i tausaga ta’itasi i le Fale o le Setete i Honolulu. E lua ona maota: le Senate (25 sui) ma le Maota o Sui (51 sui).

Latou te fa’ailoa ma palota i pili e avea ma tulafono a le setete — o mea uma mai le tupe mo a’oga i tulafono fa’ale-si’osi’omaga i tulafono tau lafoga.

O le vaitau fa’atulafonoina e masani lava e amata i Ianuari e o’o i Me. O le tele o pili e iai iloiloga fa’alaua’itele e mafai ai e so’o se tasi ona molimau.

Kauniseli a itumalo

E fa itumalo o Hawaii, o itumalo ta’itasi e iai lana lava kauniseli:

  • Aai & Itumalo o Honolulu — e aofia ai Oahu atoa (9 sui kauniseli)
  • Itumalo o Maui — e aofia ai Maui, Molokai, ma Lanai (9 sui kauniseli)
  • Itumalo o Hawaii — e aofia ai le Motu Tele (9 sui kauniseli)
  • Itumalo o Kauai — e aofia ai Kauai ma Niihau (7 sui kauniseli)

O kauniseli a itumalo e fa’atautaia mataupu fa’alotoifale: fa’avasegaga o fanua, lafoga o meatotino, paka, vai, auala, felauaiga fa’alaua’itele, ma tulafono fa’alotoifale. O nei fa’ai’uga e masani lava e sili ona a’afia tele i lou olaga i aso ta’itasi.

Komiti ma komisi

E iai i Hawaii le faitau selau o komiti ma komisi i le setete ma le itumalo. O nei vaega tofia e va’ava’ai i eria fa’apitoa — fanua, pulega o le vai, a’oga, soifua maloloina, felauaiga, ma isi. O a latou fono e tatala i tagata uma mo le molimauina i lalo o le Tulafono o le La (HRS Mataupu 92). O lona uiga o a latou fono e tatau ona fa’alauiloa muamua ma tatala i tagata uma.

O le Civi.Me e su’esu’e le sili atu i le 400 o nei kauniseli i la matou fa’asinomaga o fono. O le auala faigofie lea e su’e ai mea o lo’o fono ma le taimi.

Komiti o pitonu’u (Oahu)

E 33 komiti o pitonu’u i Oahu — vaega volenitia e avea ma so’otaga sa’o i le va o nu’u ma le malo o le aai. O fono a komiti o pitonu’u e le aloaia, tatala mo tagata uma, ma e aofia ai mea uma mai le tausiga o paka i poloketi o le atina’e i le saogalemu lautele. O se tasi o auala faigofie e amata ai le auai fa’ale-sivi’ilai.

O fea e amata ai

Filifili se mea e tasi. Moni — na’o le tasi. O nisi laasaga muamua lelei e fa’atatau i le taimi e te maua:

Afai e 10 minute e te maua

Afai e tasi le itula e te maua

Afai e te fia su’esu’e atili

Fesili masani

E mana’omia ea ou te avea ma tagatanu’u o le Iunaite Setete e auai ai?

E mana’omia ona avea oe ma tagatanu’u o le Iunaite Setete e palota ai i filifiliga. Ae o iloiloga fa’alaua’itele, molimauina, komiti o pitonu’u, ma fono fa’ale-nu’u e tatala mo tagata uma o Hawaii tusa lava po’o le a lou tulaga o le avea ma tagatanu’u. E taua lou leo i fa’ai’uga fa’alaua’itele pe palota oe pe leai.

Fa’apefea pe a ou le iloa se mea e uiga i le mataupu?

E masani lena. O le tele o tagata e molimau pe tusi tusi e le o ni tagata poto fa’apitoa. O oe o se tagata o le nu’u ma se va’aiga — o le mea lea e mo ai le auai fa’alaua’itele. E mafai fo’i ona e auai i fono na’o le fa’alogo ma le a’oa’o a’o le’i e filifili e tautala.

E moni lava e iai se eseesega?

Ioe. O tagata fai fa’ai’uga i Hawaii — aemaise i le itumalo ma le pitonu’u — e masani lava e fa’alogo mai i ni nai tagata o le nu’u. A e auai atu, tusi, pe molimau, e masani lava o oe o se tasi o ni nai leo. E mamafa lena. Ua suia pili, ua suia poloketi, ma ua toe va’ai fa’ai’uga ona ua auai tagata o le nu’u.

O le Civi.Me e fa’aitu’au?

Leai. O le Civi.Me e le fa’aitu’au. Matou te le ta’u atu ia te oe po’o le a le tulaga e te tauaveina i so’o se mataupu. Matou te tu’uina atu ia te oe meafaigaluega e auai ai ma fa’amatalaga e fai ai au lava fa’ai’uga.

Laasaga e sosoo ai

A’oa’o le auala e molimau ai   Pusa meafaigaluega tusi tusitusi   Su’esu’e fono   Lou aia tatau e iloa ai