Fa’afouga mulimuli: Mati 25, 2026

O le Civi.Me e naunau e fa’aaogaina fa’amatalaga tau le va fealoai ma le malo mo tagata uma o lo’o nonofo i Hawaii, e tusa lava po’o le a le gagana e tautala ai. O lenei itulau e fa’amatala ai le auala e maua ai gagana eseese ma ou aia tatau i lalo o le tulafono a Hawaii.

Auala e galue ai a matou fa’aliliuga

O a matou fa’aliliuga e faia e fa’aaoga ai le fesoasoani a le AI ma e siakiina mo le sa’o. Matou te fa’amuamua le gagana manino ma le gagana masani nai lo le fa’aliliuga upu-i-le-upu. Afai e te iloa se sese i le fa’aliliuga po’o se mea e le masani ai i lou gagana, fa’amolemole fa’ailoa mai ia matou — o manatu mai le nu’u e fesoasoani ia matou e fa’aleleia atili.

Gagana matou te lagolagoina

O la matou upega tafa’ilagi e maua i gagana e 16 — Igilisi fa’atasi ma gagana e 15 ua fa’ailoaina e le Ofisa o le Avanoa i Gagana a Hawaii (OLA) o ni gagana e tautatala ai nu’u o lo’o fa’atapula’aina le tomai i le Igilisi:

  • English (Igilisi)
  • ʻŌlelo Hawaiʻi (Hawai’i)
  • Tagalog
  • 日本語 (Iapani)
  • Ilokano
  • 简体中文 (Saina Fa’afaigofie)
  • 繁體中文 (Saina Tu’ufa’atasi)
  • 한국어 (Korea)
  • Español (Sipaniolo)
  • Tiếng Việt (Vietnamese)
  • Gagana Sāmoa
  • Lea Fakatonga (Tonga)
  • Marshallese
  • Chuukese
  • ไทย (Thai)
  • Cebuano

E mafai ona e sui le gagana i so’o se taimi e fa’aaoga ai le mea e filifili ai le gagana i itulau ta’itasi. O lou gagana e fiafia i ai e fa’asaoina ina ia le toe filifili i lou asiasiga lata mai.

O le a le mea e fa’aliliuina

Matou te fa’aliliu mea nei i gagana uma e 15 e le o le Igilisi:

  • Foliga o le upega tafa’ilagi — fa’asinomaga, ki, fa’ailoga, vaega o pepa, ma fe’au a le faiga
  • Ta’iala tau le va fealoai — Auala e Molimau ai, Meafaigaluega mo le Tusitusi Tusi, Lou Aia Tatau e Iloa, ma isi punaoa a’oa’oga
  • Fa’amatalaga o fono ma mataupu — fa’amatalaga o le mea e faia e vaega ta’itasi o le malo ma o le a le mea e aofia ai mataupu tau tulafono
  • Fe’au fa’ailoga — fa’ailoga imeli ma tusitusiga e uiga i fono o lo’o sau

O ulutala o fono, fa’atonuga, ma pepa aloaia e lomia e ofisa o le malo i le Igilisi. O lo’o matou galulue ina ia fa’aliliu aotelega o fono i gagana uma e lagolagoina i se fa’afouga i le lumana’i.

Ou aia tatau i lalo o le tulafono a Hawaii

O Hawaii o lo’o i ai nisi o puipuiga malolosi mo le avanoa i gagana i le Iunaite Setete. I lalo o le Hawaii Revised Statutes Chapter 321C, o ofisa a le setete ma ofisa e fa’atupe e le setete e mana’omia latou te tu’uina atu avanoa taua i auaunaga mo tagata o lo’o fa’atapula’aina le tomai i le Igilisi (LEP).

O lona uiga pe a e feso’ota’i ma le malo a le setete po’o le itumalo o Hawaii — e aofia ai le auai i fono lautele, talosagaina o fa’amaumauga lautele, po’o le mauaina o auaunaga a le malo — e iai lou aia tatau e talosaga ai mo fesoasoani i le gagana, e aofia ai le fa’aliliuga tautala ma le fa’aliliuga tusitusia o pepa taua.

Le Ofisa o le Avanoa i Gagana

O le Ofisa o le Avanoa i Gagana (OLA) o le ofisa a le setete e fa’amautinoaina ai le usita’iga i le tulafono o le avanoa i gagana a Hawaii. E mafai e le OLA ona fesoasoani ia te oe pe afai e le tu’uina atu e se ofisa a le malo ni auaunaga i le gagana.

O le a le mea e tatau ona tu’uina atu e ofisa o le malo

  • Fa’aliliuga tautala i fono lautele, fa’amasinoga, ma faleoloa o auaunaga pe a talosagaina
  • Fa’aliliuga tusitusia o pepa taua (talosaga, fa’aaliga, pepa o le maliega, pepa o fa’asea)
  • Tagata faigaluega gagana lua po’o fa’aliliu agava’a — e le o tagata o le aiga po’o tamaiti
  • Fa’aaliga o auaunaga gagana o lo’o avanoa, fa’asalalauina i gagana e tautatala ai le nu’u

E le mana’omia ona e aumaia sau lava fa’aliliu. E nafa le ofisa ma le tu’uina atu o le fesoasoani i le gagana e aunoa ma se totogi ia te oe.

E uiga ia Civi.Me ma le avanoa i gagana

O le Civi.Me e le o se ofisa o le malo ma e le aofia i le HRS Chapter 321C. Matou te tu’uina atu le avanoa i gagana eseese ma le loto malie aua matou te talitonu e tatau ona maua e tagata uma i Hawaii fa’amatalaga tau le va fealoai, e tusa lava po’o le a le gagana.

O la matou fa’amoemoe o le fa’aitiitia o fa’alavelave i le auai o tagatanu’u. Afai o le gagana o se fa’alavelave mo oe po’o se tasi e te iloa, matou te mana’o e iloa. Fa’afeso’ota’i mai ia matou i le email@access100.org.