O le Civi.Me e fausia e ma mo tagata o Hawaii. Pe e lima minute pe lima itula i le vaiaso e te maua, e iai se auala e saofaga’i ai. O auala nei e iai i le taimi nei — ma o isi e o’o mai.
Auai ma fa’aauau i fono fa’alaua’itele
O le auala sili ona sa’o e auai ai o le auai atu. E sili atu i le 400 komiti, komisi, ma kauniseli i Hawaii e fai fa’ai’uga e uiga i mea uma mai fale ma le fa’aaogaina o fanua i a’oga ma tulafono fa’ale-si’osi’omaga. O fono uma nei e tatala i tagata uma — ma o le tele e talia le molimauina fa’alaua’itele.
E le mana’omia ona avea oe ma tagata poto. E le mana’omia ona saunia se lauga. E na’o le auai atu, fa’alogo, ma fa’asoa lou va’aiga pe a e sauni. O lou leo e tutusa lona aoga ma so’o se tasi i le laulau.
Le auala e amata ai
- Su’esu’e fono o lo’o lumana’i — su’e fono e ala i le mataupu, kauniseli, pe aso
- Lesitala mo fa’ailo — maua fa’ailo pe a fa’aalia fono fou mo kauniseli e te popole ai
- Faitau le taualumaga — o itulau ta’itasi o fono e aofia ai le taualumaga ma so’o se fa’amaumauga fa’aopoopo e mafai ai ona e iloa le mea o le a talanoaina
- Tu’uina atu molimau — o le tele o kauniseli e talia molimau tusitusia e ala i le imeli a’o le’i faia le fono, o lea e mafai ai ona e auai tusa lava pe e te le auai i le tino
O le tele o fono e ofoina atu le auai mamao e ala i le Zoom, o lea e mafai ai ona e auai mai so’o se mea. Siaki le itulau fa’amatalaga o fono ta’itasi mo le so’otaga.
Su’esu’e fono o lo’o lumana’i Maua fa’ailo
E fou i fono fa’alaua’itele? O a matou taiala i le auai i se fono ma le auala e molimau ai e ta’ita’i oe laasaga i le laasaga.
Avea ma Amepaseta a le Civi.Me
O amepaseta o le loto o le auai fa’ale-nu’u a le Civi.Me. Latou te talimaloina fa’aaliga, fa’asoaina pu’ega, ma fesoasoani i o latou tuaoi e malamalama pe fa’apefea ona auai i fa’ai’uga fa’alaua’itele.
O se matafaioi volenitia — e le mana’omia se poto masani. Afai e te popole i lou nu’u ma e te fia fesoasoani i tagata e auai, ua e agava’a.
Mea e faia e amepaseta
- Talimalo pati tusi tusitusi ma fa’aaliga o le auai fa’ale-sivi’ilai i lou pitonu’u
- Fa’asoa meafaigaluega ma pu’ega a le Civi.Me i uo, aiga, ma vaega fa’ale-nu’u
- Tu’uina mai manatu e fa’atulaga ai le atina’eina o le Civi.Me
- Feso’ota’i i matou i nu’u matou te le’i o’o i ai
Tagata matou te saili
Matou te mana’o tele e fa’alogo mai tamaiti a’oga maualuga ma kolisi, fa’atonu fa’ale-nu’u, sui o komiti o pitonu’u, ma so’o se tasi o lo’o galue i se fa’alapotopotoga fa’ale-aganu’u pe fa’ale-nu’u. E le mana’omia se poto masani fa’ale-sivi’ilai — na’o le naunautai ma le feso’ota’iga i lou nu’u.
O lo’o matou fausia pa’aga ma le UH Manoa, kolisi fa’ale-nu’u, ma polokalame a’oa’oga auaunaga a a’oga maualuga. Afai o oe o se tamaitiiti a’oga o lo’o saili se poloketi aoga, o se mea talafeagai lea.
Mea e te maua
- Se pusa meafaigaluega a amepaseta ma mea uma e te mana’omia e talimalo ai fa’aaliga
- Tupe la’ititi mo fa’aaliga e ufitia ai mea’ai ma tau nofoaga (“fa’atupe le pizza”)
- Lagolago mai le au a le Civi.Me
- O le fiafia o le fa’aleleia o lou nu’u ia sili atu ona fa’amalamalamaina ma auai
Talosaga e avea ma amepaseta Va’ai i le pusa meafaigaluega a amepaseta
Talimalo i se pati tusi tusitusi
O le pati tusi tusitusi e pei lava o le mea e fa’alogo mai ai: e potopoto mai tagata, a’oa’o e uiga i se mea o lo’o tupu i lo latou nu’u, ma tusi tusi i o latou sui. E mafai ona la’ititi — ni nai uo i se laulau — pe se fa’aaliga fa’ale-nu’u tetele i se faletusi pe nofoaga fa’ale-nu’u.
E saunia e le Civi.Me fa’ata’ita’iga, fa’amatalaga mo fa’afeso’ota’i, ma taiala mo le tu’uina atu. E te aumai le malosi ma tagata. E mafai ona matou fesoasoani e ufitia ai le tau o mea’ai mo fa’aaliga e talimaloina e amepaseta.
Maua le taiala mo le talimaloina o fa’aaliga
Galulue fa’atasi ma i matou
O le Civi.Me o lo’o saili fa’alapotopotoga fa’ale-nu’u, vaega fa’ale-aganu’u, faletusi, iunivesete, ma fa’alapotopotoga e le mo tupe e tutusa lo latou tulaga fa’apitoa i le auai fa’ale-sivi’ilai. Matou te tatala mo le talimaloina fa’atasi o fa’aaliga, fa’asoaina o pu’ega, ma le fausia fa’atasi o meafaigaluega.
Matou te na’o le galulue fa’atasi ma fa’alapotopotoga e le fa’aitu’au. Matou te le talia tupe pe pa’aga e sau ma le pule fa’atonu pe se fa’amoemoega fa’apolotiki.
Matou te mana’o tele e feso’ota’i ma
- Faletusi ma nofoaga fa’ale-nu’u e mafai ona talimalo fa’aaliga
- Fa’alapotopotoga fa’ale-aganu’u e tautua ai nu’u eseese o Hawaii
- Fa’alapotopotoga a tamaiti a’oga o iunivesete ma kalapu fa’ale-sivi’ilai
- Fa’alapotopotoga o le tusitala ma ala o fa’asalalauga e fiafia i fa’amaumauga fa’ale-sivi’ilai
- Isi poloketi fa’atekinolosi fa’ale-sivi’ilai e fausia meafaigaluega fa’aopoopo
Fa’afeso’ota’i mai e uiga i le galulue fa’atasi
Fa’asalalau le tala
O le mea faigofie e mafai ona e faia o le ta’u atu i se tasi. Afai e te iloa se tuaoi, tamaitiiti a’oga, pe se tagata o le nu’u e popole i mea o lo’o tupu i lo latou nu’u ae le iloa po’o fea e amata ai — lafo atu i latou iinei.
E leai ni fa’asalalauga i le Civi.Me. Matou te tuputupu a’e e ala i le fa’asoa a le gutu. O lau fa’ailoga e sili atu lona taua nai lo so’o se tupe fa’asalalauga.