O ofisa a le malo e mana’omia e faia a latou fono, pepa, ma auaunaga fa’atekinolosi e mafai e tagata o lo’o iai manaoga fa’apitoa ona maua. O lenei taiala e aofia ai mana’oga fa’avaomalo ma fa’a-Hawaii — ADA Title II, Section 508, tulaga WCAG, ma laasaga fa’atino mo le mauaina i le tino ma fa’atekinolosi.

O se fa’amatalaga fa’ale-usita’iga fa’atino lenei. O tulafono tau le mauaina e lavelave ma e suia pea. Mo fesili fa’aletulafono fa’apitoa, fesili i le loia a lau ofisa pe le upega tafaili’ili ADA.gov.

Mana’oga fa’avaomalo

ADA Title II

O le Title II o le Americans with Disabilities Act e fa’atatau i vaega uma a le malo o le setete ma le lotoifale. E mana’omia ai e tagata o lo’o iai manaoga fa’apitoa e maua tutusa le avanoa i polokalame, auaunaga, ma gaioiga a le malo — e aofia ai fono fa’alaua’itele.

  • O nofoaga o fono e tatau ona mafai ona maua i le tino (ala mo nofoa fa’ata’avale, faleuila e mafai ona maua, paka e mafai ona maua)
  • E tatau i ofisa ona tu’uina atu fesoasoani tatau pe talosagaina (tagata fa’aliliu gagana saini, masini fesoasoani fa’alogo, mea i fa’asologa ese)
  • E tatau i ofisa ona tu’uina muamua le fa’ailoga o le auala e talosagaina ai fesoasoani
  • O upega tafaili’ili ma auaunaga fa’atekinolosi e tatau ona mafai ona maua e tagata o lo’o iai manaoga fa’apitoa

Section 508

O le Section 508 o le Rehabilitation Act e mana’omia ai ofisa fa’avaomalo — ma ofisa a le setete/lotoifale e maua tupe fa’avaomalo — e faia a latou fa’atekinolosi e mafai ona maua. I le fa’atinoga, o lona uiga:

  • O upega tafaili’ili e tatau ona ausia tulaga WCAG 2.1 Level AA
  • O pepa (PDF, Word, fa’amaumauga) e tatau ona mafai ona faitauina e masini faitau lau
  • O vidiokali e tatau ona iai tusitusiga i lalo
  • O mea fa’alogo e tatau ona iai tusitusiga
  • O polokalame ma fa’aaogaga e fa’aaogaina e tagata uma e tatau ona mafai ona maua

WCAG 2.1 — Taiala mo le Mauaina o Anotusi i le Upega Tafaili’ili

O le WCAG 2.1 Level AA o le tulaga e talia lautele mo le mauaina fa’atekinolosi. E fa’atulagaina i fa’avae e fa — e tatau i anotusi ona:

  • Mafai ona va’aia — e tatau i tagata fa’aaoga ona mafai ona va’aia le anotusi (tusitusiga ese mo ata, tusitusiga i lalo mo vidiokali, lanu e lava le eseesega)
  • Mafai ona fa’aaogaina — e tatau i tagata fa’aaoga ona mafai ona su’esu’e ma fa’aaoga le anotusi (su’esu’e e ala i le keyboard, leai ni anotusi e mafua ai le ma’i gasegase, lava le taimi e faitau ai)
  • Mafai ona malamalama — e tatau i anotusi ona faitauina ma fa’amoemoeina (gagana manino, su’esu’e tutusa, puipuia mai mea sese)
  • Mautu — e tatau i anotusi ona galue ma fa’atekinolosi fesoasoani o le taimi nei ma le lumana’i (HTML sa’o, ARIA attributes sa’o)

Mana’oga fa’a-Hawaii

O tulafono a le setete o Hawaii e fa’amalosia ma fa’alauteleina mana’oga fa’avaomalo o le mauaina:

  • HRS Mataupu 489 — O le tulafono o aia tatau a le setete o Hawaii e fa’asa ai le fa’ailoga tagata i luga o le fa’avae o manaoga fa’apitoa i nofoaga fa’alaua’itele ma auaunaga a le malo
  • Tulafono o le La (HRS 92-7) — o fa’ailoga o fono e tatau ona aofia ai fa’amatalaga i le auala e talosagaina ai fesoasoani mo manaoga fa’apitoa
  • Fuafuaga a le Setete o Hawaii — ua taliaina e le setete tulafono e fa’alauiloa le fa’atulagaga mo tagata uma ma le mauaina i auaunaga a le malo
  • Act 172 (2023) — e mana’omia ai ofisa a le setete e ausia tulaga WCAG 2.1 Level AA mo upega tafaili’ili ma anotusi fa’atekinolosi

Mauaina fa’atekinolosi

Upega tafaili’ili

  • Fa’aaoga le fa’asologa sa’o o ulutala (h1, h2, h3 — i le fa’asologa, aua le sao tulaga)
  • Tu’uina atu tusitusiga ese mo ata uma (alt text)
  • Fa’amautinoa le eseesega lava o lanu (4.5:1 mo tusitusiga masani, 3:1 mo tusitusiga tetele)
  • Faia mea uma e mafai ona fa’aaogaina e ala i le keyboard
  • Fa’aaoga tusitusiga fa’amatalaina mo so’otaga (“Faitau le taualumaga o le fono” ae le o “Kiliki iinei”)
  • Fa’amautinoa o pepa fesili e iai fa’ailoga e feso’ota’i ma a latou taina
  • Aua le fa’aaoga lanu na’o ia e fa’ailoa ai fa’amatalaga
  • Tu’uina atu so’otaga e sao le su’esu’e
  • Su’e ma masini faitau lau (NVDA, VoiceOver, JAWS)

Pepa ma PDF

  • Fa’aaoga ulutala fa’atulagaina i Word/Google Docs a’o le’i liua i le PDF
  • Fa’aopoopo tusitusiga ese i ata ma fa’afanua i le pepa muamua
  • Fa’aaoga laulau moni ma laina ulutala — ae le o ata o laulau
  • Fa’atautaia le masini siaki mauaina (Word, Acrobat) a’o le’i fa’asalalauina
  • Aloese mai PDF e su’esu’e mai pepa — e le mafai lava e masini faitau lau ona faitau
  • Pe mafai, tu’uina atu se HTML e fesoasoani ma le PDF

Vidiokali ma fa’asalalauga

  • Tu’uina atu tusitusiga i lalo mo anotusi vidiokali uma (tusitusiga fa’aoloolo e tatau ona toe va’ai mo le sa’o)
  • Tu’uina atu fa’amatalaga leo mo anotusi va’ai e le fa’amatalaina i le leo
  • Tu’uina atu tusitusiga mo anotusi leo na’o (podcast, fa’amauina)
  • Fa’amautinoa o masini fa’asalalauga e mafai ona fa’aaogaina e ala i le keyboard

Mauaina i le tino o fono

Mana’oga o nofoaga

  • Faitoto’a e maua e nofoa fa’ata’avale, eria o nofoa, ma faleuila
  • Paka e maua e lata ane i le faitoto’a
  • Fa’ailoga manino ma taiala
  • Malamalama e lava
  • Faiga maikefoni ia mafai ona fa’alogo e tagata uma i le potu
  • Nofoa e mafai ona sui pe eria mo nofoa fa’ata’avale/masini si’itia i le eria o tagata va’ai

Fesoasoani mo fono fa’alaua’itele

  • Tagata fa’aliliu gagana saini — tu’uina atu pe talosagaina; fa’aopoopo le aso tapunia o le talosaga i le fa’ailoga o le fono (e masani lava 5 aso faigaluega muamua)
  • Masini fesoasoani fa’alogo — ia avanoa i le nofoaga mo tagata e le fa’alogona lelei
  • Mea i fa’asologa ese — tusi tetele, tusitusiga Braille, pe fa’asologa fa’aeleteroniki pe talosagaina
  • Mauaina mamao — ofo le auai e ala i vidiokali/telefoni mo tagata e le mafai ona auai i le tino
  • CART (Fa’aliliuina Feso’ota’iga i le Taimi Moni) — tusitusiga i lalo moni mo tagata e tutuli pe le fa’alogona lelei
  • Manu auaunaga — e fa’atagaina i taimi uma; aua le fesili e uiga i le manaoga fa’apitoa o le tagata

E tatau i fa’ailoga o fono ona aofia ai fa’amatalaga fesoasoani. O fa’ailoga uma o fono fa’alaua’itele e tatau ona fa’ailoa le auala ma le taimi e talosagaina ai fesoasoani mo manaoga fa’apitoa. Fa’ata’ita’iga: “Afai e te mana’omia se fesoasoani e auai ai i lenei fono, fa’amolemole fa’afeso’ota’i [igoa] i le [imeli/telefoni] i le itiiti ifo i le 5 aso faigaluega a’o le’i faia le fono.”

Gagana faigofie

O le mauaina e le na’o le mauaina i le tino ma le lagona — e aofia ai fo’i le faia o le anotusi e mafai ona malamalama. O le gagana faigofie o se faiga o le mauaina.

  • Tusi i le tulaga faitau o le vasega 8 pe mafai
  • Fa’aaoga fuaiupu pu’upu’u ma upu masani
  • Fa’amatala upu fa’atekinolosi ma fa’apu’upu’uga i le taimi muamua e fa’aaogaina ai
  • Fa’aaoga le leo galue (“Na fa’amaonia e le komiti le paketi” ae le o “Na fa’amaonia le paketi e le komiti”)
  • Vae’ese le anotusi i vaega manino ma ulutala fa’amatalaina
  • Fa’aaoga lisi ma laulau e tu’uina atu ai fa’amatalaga lavelave

O le tulafono fa’avaomalo o le Plain Writing Act o le 2010 e mana’omia ai ofisa fa’avaomalo e fa’aaoga le gagana faigofie i pepa fa’alaua’itele. E ui ina e le fa’asa’o i ofisa a le setete, e sui o le fa’atinoga sili.

Meafaigaluega su’esu’e ma pu’ega

Fa’aaoga nei meafaigaluega e siaki ai le mauaina fa’atekinolosi a lau ofisa:

  • WAVE — meafaigaluega fua e su’esu’e ai le mauaina o le upega tafaili’ili (fa’aopoopoga o le su’esu’e ma le initaneti)
  • axe DevTools — fa’aopoopoga fua o le su’esu’e mo le su’esu’eina o le WCAG
  • WebAIM Contrast Checker — su’e le fua o le eseesega o lanu
  • NVDA — masini faitau lau fua mo Windows
  • VoiceOver — masini faitau lau fa’apipi’i mo Mac ma iOS
  • Mauaina mo Au (GSA) — taiala o le mauaina a le malo fa’avaomalo
  • Section508.gov — pu’ega aloaia o le usita’iga o le Section 508

Lisi siaki fa’ale-usita’iga

Upega tafaili’ili ma anotusi fa’atekinolosi

  • O le upega tafaili’ili e ausia tulaga WCAG 2.1 Level AA
  • O ata uma e iai tusitusiga ese fa’amatalaina
  • O le eseesega o lanu e ausia fua itiiti (4.5:1 mo tusitusiga)
  • O gaioiga uma e mafai ona fa’aaogaina e ala i le keyboard
  • O vidiokali e iai tusitusiga i lalo sa’o
  • O PDF e fa’ailogaina ma mafai e masini faitau lau ona faitau (e le o ata su’esu’e)
  • O pepa fesili e iai fa’ailoga e feso’ota’i tatau
  • O tusitusiga o so’otaga e fa’amatalaina (ae le o “kiliki iinei”)

Fono fa’alaua’itele

  • O le nofoaga e mafai ona maua e nofoa fa’ata’avale (faitoto’a, nofoa, faleuila, paka)
  • O le fa’ailoga o le fono e aofia ai taiala mo le talosagaina o fesoasoani ma le aso tapunia
  • O tagata fa’aliliu gagana saini e avanoa pe talosagaina
  • O masini fesoasoani fa’alogo e avanoa i le nofoaga
  • E avanoa le filifiliga o le auai mamao
  • O mea o le fono e avanoa i fa’asologa ese pe talosagaina
  • O le faiga maikefoni e fa’aaogaina mo tagata tautala uma

Pepa ma feso’ota’iga

  • O pepa e fa’aaogaina ulutala fa’atulagaina ma lisi
  • O le gagana faigofie e fa’aaogaina i mea fa’alaua’itele
  • O upu fa’atekinolosi ma fa’apu’upu’uga e fa’amatalaina i le taimi muamua e fa’aaogaina ai
  • O fa’asologa ese e avanoa pe talosagaina
  • O le masini siaki mauaina e fa’aaogaina a’o le’i fa’asalalauina

Mea sese masani e aloese ai

  • PDF su’esu’e. O le su’esu’eina o se pepa pepa i le PDF e fausia se faila ata e le mafai e masini faitau lau ona faitau. Ia fausia pepa fa’atekinolosi i taimi uma ma le fa’atulagaga sa’o
  • Tusitusiga i lalo fa’aoloolo e le’i toe va’aiga. O tusitusiga fa’aoloolo o se amataga, ae le o se fa’ai’uga. Toe va’ai ma fa’asa’o a’o le’i fa’asalalauina
  • Toe fa’aleleia nai lo le fa’atulagaina e mafai ona maua. E itiiti le tau ma e sili atu le aoga le fausia o le mauaina mai le amataga nai lo le toe fa’aleleia mulimuli ane
  • Fa’apea e leai se tasi e mana’omia fesoasoani. E ono le talosagaina e tagata fesoasoani pe a le manino pe agalelei le faiga. Ia faigofie
  • Fa’aaoga lanu na’o ia. “O mea i le lanu mumu e mana’omia” e le mafai ona maua. Fa’aaoga fa’ailoga tusitusia, fa’ailoga, pe isi fa’ailoga fa’atasi ma le lanu

Pu’ega

Amata

Amata i se su’esu’ega vave o le mauaina o le upega tafaili’ili a lau ofisa e fa’aaoga ai le WAVE pe axe. Ona toe va’ai lea i le fa’ata’ita’iga o le fa’ailoga o le fono e fa’amautinoa e aofia ai fa’amatalaga fesoasoani.

Fa’atautaia le Su’esu’ega WAVE   Taiala o le Tulafono o le La   Taiala o le Auai Fa’alaua’itele