E le mana’omia ona e molimau pe tautala e auai ai i le malo. O le auai atu i se fono fa’alaua’itele — tusa lava pe na’o le matamata ma fa’alogo — o le auai fa’ale-sivi’ilai lea. O lenei taiala e fa’amatala le mea e fa’amoemoe i ai pe a e auai i se fono a le malo i Hawaii mo le taimi muamua.
E te na’o le fia matamata? E aoga lava lena. E mafai ona e auai i so’o se fono fa’alaua’itele e fai ma tagata va’ai. E le mana’omia le saini, e le fa’amoemoeina le tautalaina. Nofo i lalo, fa’alogo, ma alu pe a e fia.
O fono a fea e mafai ona e auai?
O le tulafono a Hawaii e ta’u mai e tatau ona tatala nei fono mo oe. O le Tulafono o le La (HRS Mataupu 92) e mana’omia ai o fono uma a komiti, komisi, ma kauniseli a le setete ma le itumalo e tatala i tagata uma. E aofia ai:
- Iloiloga a komiti o le Fono Fa’atulafonoina a le Setete
- Fono a kauniseli a itumalo ma fono a komiti
- Komiti ma komisi a le setete (Komisi o Fanua, Komiti o A’oga, Komiti o le Vai, ma isi)
- Komiti o pitonu’u (Oahu)
- Komisi fuafuaga, komiti fa’avasega, ma komiti fautuaina
O le Tulafono o le La e puleaina e le Ofisa o Fa’ata’ita’iga o Fa’amatalaga (OIP). Afai e te talitonu na le sa’o le tapunia o se fono i tagata uma, pe na talanoaina se mataupu i le taualumaga e aunoa ma le fa’ailoga tatau, e mafai ona e fa’afeso’ota’i le OIP i le (808) 586-1400 pe asiasi i le oip.hawaii.gov. Su’e atili e uiga i ou aia tatau o le fa’aalia.
O le Civi.Me e su’esu’e le sili atu i le 400 o nei kauniseli. Su’esu’e le fa’asinomaga o fono e su’e ai se tasi e aofia ai se mataupu e te popole ai.
A’o le’i faia le fono
Su’e le fono
O fa’ailoga o fono e tatau ona tu’uina i luma i le itiiti ifo i le ono aso kalena. O fa’ailoga ta’itasi e aofia ai le aso, taimi, nofoaga (pe so’otaga fa’atekinolosi), ma le taualumaga. E mafai ona e su’e fa’ailoga o fono e ala i:
- Le fa’asinomaga o fono a le Civi.Me
- Le upega tafaili’ili talafeagai a le malo (kauniseli a le itumalo, komiti a le setete, ma isi)
- Le kalena o fono fa’alaua’itele a eHawaii
Toe va’ai i le taualumaga
O le taualumaga e ta’u atu ia te oe le mea o le a talanoaina. E masani lava e tu’uina fa’atasi ma le fa’ailoga o le fono. Su’esu’e a’o le’i alu ia e te iloa le mea e fa’amoemoe i ai. Afai e fa’asino se mataupu o le taualumaga i se numera o se pili, iugafono, pe lipoti, e masani lava e te maua lena pepa i le upega tafaili’ili lava lea.
Siaki mo filifiliga fa’atekinolosi
O le tele o fono e ofoina atu nei le auai mamao e ala i le vidiokali pe telefoni. O le fa’ailoga o le fono o le a fa’ailoa pe avanoa le auai fa’atekinolosi ma tu’uina atu fa’amatalaga feso’ota’iga. E aoga tele lea mo tagata o motu tuaoi e auai ai i fono e faia i Honolulu.
Mea e fa’amoemoe i ai pe a e taunuu atu
Le fa’atulagaga
O fono a le malo e masani lava e faia i se potu fono, maota o le kauniseli, pe potu iloiloga. O sui o le komiti pe komiti e nofo i luma. E iai se vaega mo nofoa a tagata uma. Taunuu ni nai minute muamua — e ono tutumu nisi potu mo mataupu ta’uta’ua.
Saini
O le tele o fono e iai se pepa saini e lata ane i le faitoto’a. O le saini e masani lava e filifiliga mo tagata va’ai. Afai e te fia molimau (tautala), e masani lava e iai se pepa lesitala ese — ae afai e te na’o le matamata, e mafai ona e le saini.
Le auala e alu ai le fono
O le tele o fono a le malo e mulimuli i se fa’atulagaga e mafai ona va’aia:
- Vala’au e amata — E tatala e le ta’ita’i le fono ma fa’amaonia e lava sui e faia le fono
- Fa’amaoniga o fa’amaumauga — E fa’amaonia e sui le fa’amaumauga o le fono talu ai
- Molimauina fa’alaua’itele — Mo mataupu i le taualumaga e tatala mo fa’amatalaga fa’alaua’itele, e mafai ona tautala tagata o le nu’u (masani lava 2-3 minute le tagata)
- Mataupu tuai — Mataupu na fa’aauau mai fono talu ai
- Mataupu fou — Mataupu fou mo le talanoaina pe palota
- Lipoti — Fa’afouga mai tagata faigaluega, vaega la’ititi, pe ofisa
- Fa’ailoga — Fono o lo’o lumana’i, fa’aaliga, pe aso tapunia
- Tapunia — E tapunia e le ta’ita’i le fono
O le fa’asologa e eseese i vaega eseese. O fono a kauniseli a itumalo e sili atu le aloaia. O fono a komiti o pitonu’u e sili atu le le aloaia ma fa’atalatalanoa. O iloiloga a komiti fa’atulafonoina e taula’i toetoe lava i se pili fa’apitoa pe seti o pili.
Le gagana
O fono a le malo e fa’aaogaina gagana fa’atulagaina e ono le masani. O nisi upu e te fa’alogona:
- “Motion” — O se talosaga aloaia a se sui. “Ou te talosagaina le fa’amaoniga o le mataupu 5” o lona uiga o lo’o ia talosagaina le komiti e faia galuega i lena mataupu.
- “Second” — O se isi sui e ioe e talanoa i le talosaga. A leai se “second,” e le fa’aauauina le talosaga.
- “Quorum” — O le aofaiga itiiti o sui e mana’omia mo le vaega e fa’atino aloaia galuega.
- “Tabled” — O se mataupu ua fa’atuai mo le talanoaina i le lumana’i.
- “Executive session” — O se vaega tapunia o le fono. E na’o mafua’aga fa’aletulafono fa’apitoa e fa’atagaina — e pei o mataupu tau tagata faigaluega pe fa’amasinoga o lo’o fa’atali. O le a fesiligia tagata uma e o i fafo mo se taimi.
- “Public comment” pe “public testimony” — O le vaega o le fono e mafai ai ona tautala tagata o le nu’u.
Fautuaga mo le auai
- E mafai ona e alu i so’o se taimi. E le fa’atulaga oe e nofo mo le fono atoa. Afai ua mae’a le talanoaina o lau mataupu, e sa’o pe a e alu.
- Tusi ni tusitusiga. Tusi so’o se mea e fiafia ai oe, e fenumia’i ai oe, pe fa’ate’ia ai oe. E fesoasoani lea e mulimuli atu ai mulimuli ane.
- Aua le lagona e tatau ona e tautala. O le matamata e aoga. E mafai ona e auai i ni nai fono a’o le’i e filifili e molimau. O le tele o tagata masani o le nu’u na amata i le matamata.
- E ono umi fono. O fono a kauniseli a itumalo o nisi taimi e umi i le tele o itula. Aumai se vai. O iloiloga a komiti e masani lava e pu’upu’u.
- Ia fa’aaloalo. Teu lou telefoni e le leo. Aua le fa’alavelave i galuega. O le patipati pe le fiafia i le taimi o le molimauina e masani lava e le talia.
- Fesili pe a mae’a. Afai e iai se mea e fenumia’i ai oe, alu i se tagata faigaluega pe sui o le komiti pe a mae’a le fono. O le tele e fiafia e fa’amatala.
Pe a mae’a le fono
O fa’amaumauga o fono e fa’asalalauina pe a mae’a fono ta’itasi — e masani lava i totonu o ni nai vaiaso. O fa’amaumauga o le fa’amaumauga aloaia o le mea na talanoaina, talosaga na faia, ma le auala na palota ai sui. E mafai ona e su’e fa’amaumauga i le upega tafaili’ili talafeagai a le malo.
Afai e iai se mea na talanoaina i le fono e popole ai oe, e iai au filifiliga:
- Tu’uina atu molimau tusitusia a’o le’i faia le isi fono
- Tusi i lou sui e uiga i le mataupu
- Auai i le isi fono e mulimuli atu ai le mea e tupu i le mataupu
- Ta’u i ou tuaoi le mea na e fa’alogona — aemaise afai e a’afia lou nu’u
- Afai e te talitonu na solia e le fono le Tulafono o le La — mo se fa’ata’ita’iga, na talanoaina se mataupu e le’i i ai i le taualumaga, pe na le talia tagata uma e aunoa ma se mafua’aga fa’aletulafono — e mafai ona e tu’uina atu se popole i le Ofisa o Fa’ata’ita’iga o Fa’amatalaga
Fono a komiti o pitonu’u — le mea faigofie e amata ai
Afai o oe i Oahu ma e te le’i mautinoa po’o fea e amata ai, auai i le fono a le komiti o lou pitonu’u. E 33 komiti e aofia ai vaega uma o le motu. O nei fono e le aloaia, e masani lava e faia i masina ta’itasi i le afiafi i se fale’ai o se a’oga pe nofoaga fa’ale-nu’u, ma e aofia ai mataupu fa’alotoifale e a’afia tonu i lou pitonu’u.
Su’e lou komiti i le Ofisa o le Komisi o Pitonu’u pe su’esu’e komiti o pitonu’u i le fa’asinomaga o fono a le Civi.Me.
Ua e sauni mo le isi laasaga?
A’oa’o le auala e molimau ai Taiala amata Su’e se fono Lou aia tatau e iloa ai